Porodična grupna konferencija: Inovativni model rješavanja problema u porodicama sa djecom

Nedostatak razumijevanja, razlike u stavovima te razne iznenadne okolnosti mogu biti uzroci porodičnih nesuglasica i dovesti do toga da porodice prolaze kroz teška razdoblja i suočavaju se sa različitim izazovima današnjice. Takve promjene koje se dešavaju u porodičnoj zajednici često zahtijevaju adekvatnu podršku od strane društva i stručnih lica. Porodična grupna konferencija je savremeni međunarodno priznati model podrške porodicama koje se nalaze u životnim krizama i kao takav pomaže porodici da vlastitim resursima dođe do rješenja problema. Najveći značaj modela porodične grupne konferencije je obezbjeđivanje uslova u kojim porodica može otvoreno da razgovara o problemu ili situaciji sa kojom se susreće. Vrlo je bitno da, kroz ovaj proces rješavanja problema, dijete shvati da se od njega ne očekuje da samostalno prevazilazi poteškoće i da ima pravo na svoj glas prilikom donošenja odluka koje ga se tiču. Projekat Pravda za svako dijete podržava programe koji pružaju savjete i pomoć djeci i porodicama u riziku u cilju doprinosa dobrobiti i bolje budućnosti djece i mladih.


Održano XI. stručno savjetovanje tužilaca u BiH

Bili smo na XI. stručnom savjetovanju tužilaca u BiH, održanom od 1.- 3. oktobra u Neum. Asocijacija tužilaca FBiH, kao organizator konferencije, zajedno sa drugim partnerima (USAID, OEBS, Atlantska inicijativa, CPRC i UNICEF) odlučila je da organizuje konferenciju u okviru pet paralelnih tematskih panela - jedan od njih je bio fokusiran na djecu u konfliktu i kontaktu sa zakonom. Na konferenciji smo imali svoj panel u sklopu projekta "Pravda za svako dijete".

Četvrti panel, posvećen djeci u kontaktu i sukobu sa zakonom, fokusirao se na mjere diverzije i gonjenje učinitelja krivičnog djela zlostavljanja i zanemarivanja djece. UNICEF je predstavio 3 publikacije razvijene u okviru programa "Pravda za svako dijete". Sa stručnjacima i tužiteljima iz Bosne i Hercegovine kao i iz regiona razgovarali smo o alternativnim mjerama i postupcima sa djecom u sukobu i djecom u kontaktu sa zakonom.

Premijerno je prikazan kratki film "Al' je dug ovaj dan". Film je snimljen uz podršku UNICEF-a, Švedske međunarodne razvojne agencije SIDA i švicarske vlade u okviru projekta pod nazivom "Pravda za svako dijete".

"Al' je dug ovaj dan" uskoro možete pogledati na UNICEF BiH YouTube kanalu.

 


Edukacija policijskih službenika o reagovanju na sigurnosne izazove za djecu na društvenim mrežama

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u saradnji sa UNICEF-om BiH počelo je sa realizacijom treće faze ciklusa projekta “Pravda za svako dijete”. U okviru ove faze, planirane su radionice i druge edukativne aktivnosti za policijske službenike sa ciljem senzibilizacije te objavljivanje edukativnog, radnog i propagandnog materijala.

 

Kao prva aktivnost, dana 11. i 12.10.2018. godine u Bijeljini je održana navedena radionica. Radionici je prisustvovalo 20 policijskih službenika iz policijskih uprava Bijeljina, Zvornik i Doboj. 

Cilj radionice je bio upoznavanje policijskih službenika sa pojavom sigurnosnih incidenata i rizičnih oblika ponašanja na društvenim mrežama koji su usmjereni prema djeci, te o načinima adekvatnog reagovanja na te incidente. Raspravljalo se o mogućnostima internet istrage kao i o specifičnostima preduzimanja određenih istražnih radnji prilikom istrage krivičnih djela izvršenih na društvenim mrežama ili posredstvom društvenih mreža gdje su žrtve djeca. Pomenuta je i važnost ciljanog preventivnog djelovanja na ovom polju.

U okviru projekta kreirani su i publikovani edukativni materijali koji su podijeljeni učesnicima radionice. Radi se o knjizi “Bezbjednosni incidenti prema djeci na društvenim mrežama – kriminalistički aspekt” i o Priručniku za prevenciju negativnosti društvenih mreža, koji je namijenjen roditeljima. Navedeni priručnici su izdati od strane Uprave za policijsku obuku, a u saradnji i sa podrškom UNICEF-a. 

Cilj knjige je da policijske službenike detaljnije upozna sa problematikom sigurnosnih incidenata usmjerenih prema djeci na društvenim mrežama. Namijenjena je za potrebe policijskih službenika koji postupaju u slučajevima prijava ili saznanja o ovim incidentima, te na konkretan način preduzimaju odgovarajuću kriminalističku aktivnost. Navedeni policijski službenici su i bili učesnici radionice.

Priručnik za roditelje sadrži savjete i upute za roditelje koji su manje upoznati sa pravilima ponašanja na društvenim mrežama. Svrha priručnika je da roditeljima pruži solidnu osnovu znanja o društvenim mrežama kako bi imali jasnije shvatanje o rizičnim situacijama u kojima se njihovo dijete može naći koristeći društvene mreže. Budući da ni djeca često nisu svjesna koliko štetne posljedice može izazvati nepažnja pri korištenju mrežnih tehnologija, roditelji kroz priručnik mogu saznati kako preventivno da djeluju dajući savjete djeci i insistiranju na poštivanju određenih pravila. Priručnik za roditelje će se od strane policijskih službenika dijeliti roditeljima tokom realizacije preventivnih aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. 

Radionicu su vodili policijski službenici iz Službe ministra, organizacione jedinice Direktor policije, Uprave kriminalističke policije i Uprave za policijsku obuku, koji inače i učestvuju u organizaciji i realizaciji projektnih aktivnosti projekta “Pravda za svako dijete”.   


“Pravda za svako dijete” u slici

Fotografije štićenika odgojno popravnih ustanova pokazale koliko im je važno ponovo uspostaviti komunikaciju sa vanjskim svijetom​.

Sarajevo, 28.01.2017: U okviru saradnje projekta “Pravda za svako dijete” UNICEF u Bosni i Hercegovini i Balkan Photo Festivala, upriličena je izložba fotografija nastalih kao rezultat fotografskih radionica sa djecom i starijim maloljetnicima koji se nalaze na izdržavanju kazne u Odgojno-popravnom domu u Orašju, te Vaspitno-popravnom domu u Tunjicama.
Istoimena izložba fotografija “Pravda za svako dijete” otvorena je u subotu 27. januara, a trajat će sedam dana. Izložene fotografije zainteresirani mogu vidjeti u prostorijama Umjetničke galerije BiH. Ulaz je slobodan.

Autori fotografija – djeca i stariji maloljetnici, ovom izložbom dokazali su efikasnost ovih radionica u odgojno popravnim institucijama i važnost kreativnog pristupa u osnaživanju individualnog rada sa djecom koja se nalaze na izdržavanju kazne. Radionice su imale za cilj pružiti priliku djeci da se izraze fotografijom ali i da nauče zanat- odnosno fotografske tehnike koje im mogu koristiti u budućnosti. Fotografi koji su kao mentori učestvovali na radionicama su Željko Budimir, Amer Kapetanović, Dejan Đurić i Haris Čalkić.

“Naš je zadatak da u odgojno popravnim domovima učimo fotografiju štićenike, a isto tako i da im pružimo priliku da nauče osnove fotografije kako bi se možda mogli sutra time baviti, a imamo saznanja da su neki od prošlogodišnjih štićenika to i koristili nakon što su izašli iz doma. Stvar je u tome da se tim mladim ljudima da glas, budući da oni nemaju neki drugi način da komuniciraju s javnošću. Ove fotografije pokazuju kako sve to izgleda iz njihove percepcije, završiti iza rešetaka i snositi posljedice svojih djela.” – naglasio je Amer Kapetanović i dodao da se nada da će se isti projekt realizirati i naredne godine.

“Prošle godine smo imali grupu od 13 djece, a ove godine šest – što je dobro. Djeci je tamo svaki dan manje više isti, a mi smo pet dana proveli s njima, te im je to bilo i zanimljivo i korisno. Neki od njih su izrazili želju da se bave fotografijom” rekao je Dejan Đurić i dodao da mu je zadovoljstvo biti dio ovog projekta.

Fotografije možete pogledati na ovom linku.

Projekat „Pravda za svako dijete“ koji implementira UNICEF, podržavaju Vlada Švicarske i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).


Medijacija je ključna u postupanjima sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u FBiH

Okončanjem procesa edukacije i certificiranjem medijatora ispunjen je najvažniji preduslov za primjenu takozvanih alternativnih metoda u rješavanju problema maloljetničkog prestupništva. Ovo je jedan od najvažnijih zaključaka iznesenih u okviru promocije rezultata projekta “Pravda za djecu – Jačanje sistema zaštite djece u krivičnim postupcima – faza II“, koja je održana u utorak, 19. decembra u Sarajevu.

Proces edukacije medijatora je realizovan u saradnji Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH, UNICEF-a i organizacije Save the Children, u okviru projekta Pravda za svako dijete kojeg podržavaju Vlada Švicarske i Švedska agencija za razvoj (Sida).

Certificiranjem prvih 30 medijatora proces edukacije ne smije biti okončan, istaknuto je na promociji. Ovaj proces mora biti nastavljen kako daljom edukacijom do sada certificiranih medijatora, tako i širenjem znanja i vještina o postupku medijacije na ostale stručne osobe u centrima za stručni rad, čime bi se proširila baza stručnjaka osposobljenih za medijaciju u postupanjima sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u FBiH.

Na otvaranju ovog skupa ministar za rad i socijalnu politiku Federacije BiH, Vesko Drljača je kazao kako je glavni cilj uvođenja postupka medijacije, odnosno primjene odgojnih preporuka, u krivičnim predmetima u kojima su prekršioci zakona djeca i maloljetnici, zaštita prava žrtava, ali i počinilaca krivičnih djela.

– Primjena medijacije može doprinijeti u promjeni ponašanja kod maloljetnih počinilaca krivičnih djela, stvarajući u njima osjećaj lične odgovornosti – istakao je Drljača.

U svom uvodnom obraćanju Mario Tokić, iz Odjela dječije zaštite UNICEF-a podsjetio je da je Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH stupio na snagu 2015. godine. Od tada je praktično počeo proces uvođenja medijacije u pravosudni sistem u FBiH, u oviru kojeg se, prije svega, tretiraju počinioci krivičnih djela.

– U narednom periodu ćemo se fokusirati na djecu žrtve i svjedoke krivičnih djela. Posebno ćemo raditi na pripremi sistemskih rješenja koja treba da doprinesu boljoj zaštiti za ove dvije kategorije – kazao je Tokić, dodajući kako iza procesa edukacije koji je okončan ne ostaju samo medijatori, nego i njihova uloga trenera koji su osposobljeni dalje širiti stečeno znanje i vještine.

Prema riječima direktora programa Save the Children, Ahmeda Pjane, spomenuti zakon je za domaće pravosuđe prilično inovativan, jer uvodi postupak medijacije kao oblika vansudskog rješavanja sudskih postupaka, koji do sada nije postojao u slučajevima kada su počinioci krivičnih djela djeca i maloljetnici. Posebnu ulogu u tome imaju vansudski profesionalci i stručnjaci u centrima za socijalni rad koji treba da provode proces medijacije.

– Sada je do sudija i tužilaca kako će se taj model koristiti. Zbog toga je potrebno raditi sa sudijama i tužiocima, kako bi im se pojasnila korist od medijacije, kao oblika vansudskog rješavanja sporova, da bi se taj postupak što bolje iskoristio, odnosno kako bi se što manje djece pojavljivalo u sudskim postupcima – napomenuo je Pjano.

Predstavnica Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH Emira Dizdarević je, pojašnjavajući sadržinu zakona, kazala da sudije i tužioci odgojne mjere, odnosno odgojne preporuke, mogu izricati za krivična djela za koja je propisana novčana ili kazna zatvora do tri godine. U takvim predmetima sudije i tužioci odlučuju da li će biti izrečena odgojna preporuka ili će se provesti sudski postupak. U slučaju izricanja odgojne preporuke cijeli predmet se prosljeđuje medijatorima na dalje postupanje.

Odgojne preporuke koje se mogu izreći, a koje su definisane Zakonom su: lično izvinjenje, naknada štete, praćenje redovnog odlaska u školu, odnosno na posao, uključivanje u rad bez naknade u humanitarnim organizacijama ili lokalnim, socijalnim i ekološkim ustanovama, te uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman u odgojnim, obrazovnim, psihološkim i sličnim savjetovalištima. Ove mjere se provode u centrima za socijalni rad. Preostala, šesta zakonom predviđena odgojna preporuka je liječenje u zdravstvenoj ustanovi.

– Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine, samo u jednom kantonu, u USK, su izrečene odgojne preporuke u 11 slučajeva. Uz to, u ZDK je, kao jedna od alternativnih mjera izrečena mjera policijskog upozorenja, dok se odgojne preporuke u drugim kantonima nisu izricale – kazala je Dizdarević.

Napomenula je i kako je Ministarstvo izdalo uputstvo centrima za socijalni rad u kantonima da raspišu javni poziv i na osnovu njega sačine listu organizacija u koje se maloljetni prestupnici mogu poslati na rad bez naknade, što je jedna od odgojnih preporuka. Ove liste se trebaju poslati nadležnim sudovima i tužilaštvima, kako bi sudije i tužioci prilikom izricanja takve mjere mogli znati u koju organizaciju će poslati počinioca. Međutim, ovi javni pozivi su raspisani u samo dva kantona.

Dizdarević je napomenula je kako su do sada certificirani medijatori održali predavanja za svoje kolege, tako da u FBiH trenutno djeluje ukupno 30 osposobljenih medijatora.

Jedna od njih je i Mirsada Poturković, iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo. Učesnicima skupa je detaljnije govorila o samom toku edukacije. Ono što se pokazalo kao poseban izazov za sve učesnike edukacije bila je promjena u načinu razmiišljanja, odnsono da medijator, u toku postupka u koji su uključeni i počinilac i žrtva, mora zadržati neutralnost, s obzirom na dosadašnju naviku da se uposlenici centara za socijalni rad u takvim prilikama najčešće “priklanjaju“ žrtvama krivičnog djela. Svi polaznici su uspješno savladali ovu prepreku.

Ono što je Poturković posebno naglasila je da su istraživanja provedena u Hrvatskoj, pokazala da je stepen recidiva, odnsono povratka u činjenju krivičnih djela, u slučajevima kada je provedena medijacija, smanjen na manje od 20 posto, što su mnogo bolji rezultati nego u slučajevima uobičajenog kažnjavanja počinilaca.

– Medijacija se pokazala izuzetno efikasnim postupkom, koji je manje stigmatizirajući za djecu i maloljetnike, kako za počinioce tako i žrtve. Osim toga, u samom postupku medijacije se ne iznose samo činjenice o počinjenom krivičnom djelu, nego o i moralnosti djela, odgovornosti i slično – dodala je Poturković.

Njen kolega iz centra za socijalni rad u Tomislavgradu, Ilija Krišto je predstavio priručnik za praktičnu primjenu pod nazivom “Posredovanje/medijacija u krivičnom postupku prema maloljetnicima koji su u kontaktu sa pravosudnim sistemom u FBiH“. Ovaj priručnik su sačinili upravo polaznici prve grupe educiranih i certificiranih medijatora u FBiH, a u njega su prenijeli svoja znanja, vještine i iskustva stečena u procesu edukacije.

U svom izlaganju Krišto je podsjetio da veliki značaj u “preodgoju“ maloljetnih počinilaca krivičnih djela ima saradnja medijatora sudija i tužilaca.

– Mi ne uzimamo posao od sudija i tužilaca. Mi smo samo dio sistema za provođenje odgojnih preporuka i radimo posao za koji smo obučeni. Uostalom, nakon što provedemo postupak medijacije, predmet zajedno sa našim izvještajem o provedenom postupku, vraćamo sudiji ili tužiocu koji je izrekao preporuku i oni donose odluku da li je ta preporuka provedena ili ne, odnosno da li je slučaj završen – kazao je Krišto.

U narednom periodu posebna pažnja će se posvetiti edukaciji službenika u organima starateljstva. S tim ciljem, prema riječima predstavnice Ministarstva rada, zdravstva i socijalne zaštite HNK, Janje Milinković sačinjen je paket za obuku pod nazivom “Program edukacije stručnih osoba organa starateljstva u primjeni odredbi Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u FBiH“.

– Cilj dalje edukacije je unapređenje znanja i vještima u radu s maloljetnim prestupnicima, te usklađivanje metoda rada na prostoru cijele FBiH – dodala je Milinković.

U toku diskusije koja je uslijedila nakon prezentacije rezultata, prisutni su govorili o mnogim problemima sa kojima se suočavaju pri pokušajima provođenja postupka medijacije.

Zanimljivo razmišljanje je iznijela tužiteljica Tužilaštva FBiH Jasna Pećanac, koja je napomenula kako je činjenica da se tužioci, s obzirom da se radi o lakšim krivičnim djelima, lakše odlučuju na donošenje odluke o obustavljanju postupka nego na izricanje odgojnih preporuka. Također, izricanje tih preporuka im je otežano zbog različitih faktora. Jedan od osnovnih zakonskih preduslova za izricanje odgojne preporuke je da počinilac prizna krivicu za počinjeno krivično djelo. Međutim, mali broj njih tako nešto i uradi. Zbog toga je potrebno pojasniti i advokatima da ne preporučuju svojim klijentima da se brane šutnjom ili negiranjem krivice, kada postoje dokazi o počinjenom krivičnom djelu, nego da u slučajevima kada se mogu izreći odgojne preporuke, savjetuju klijente da priznaju krivicu – istakla je Pećanac.

Neke od ostalih prepreka, koje su spomenuli učesnici skupa su pojave kada se počinioci ili žrtve predomisle i odustanu od medijacije. Ukazano je i na nedovoljan broj medijatora.


Realizovan četvrti i posljednji trening pod nazivom „Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika“

Četvrti i posljednji trening realizovan je za nastavnike i stručno osoblje osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo pod nazivom „Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika“. Pomenuti trening trenera imao je za cilj da predstavnike osnovnih i srednjih škole u Kantonu Sarajevo obuči za primjenu navedenog Programa, a oni će biti dužni da prenesu stečeno znanje svojim kolegama u školama.

Trening je održan 15. decembra 2017. godine u hotelu „Hills“ na Ilidži, a realizuje se u okviru projekta „Pravda za svako dijete“, podržanog od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Vlade Švicarske i UNICEF-a, a u saradnji sa nadležnim ministarstvima, institucijama i agencijama, kao i organizacijama civilnog društva.


Nastavljen trening trenera za primjenu Programa prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika

Četvrti i posljednji trening realizovan je za nastavnike i stručno osoblje osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo pod nazivom „Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika“. Pomenuti trening trenera imao je za cilj da predstavnike osnovnih i srednjih škole u Kantonu Sarajevo obuči za primjenu navedenog Programa, a oni će biti dužni da prenesu stečeno znanje svojim kolegama u školama.
Trening je održan 15. decembra 2017. godine u hotelu „Hills“ na Ilidži, a realizuje se u okviru projekta „Pravda za svako dijete“, podržanog od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Vlade Švicarske i UNICEF-a, a u saradnji sa nadležnim ministarstvima, institucijama i agencijama, kao i organizacijama civilnog društva.


Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika primijenit će se u svim školama u Kantonu Sarajevo

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i Centar za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC), realizuju obuku trenera za primjenu Programa prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika (Program). Tokom serije obuka za predstavnike škola, njih 240 steći će znanja o viziji i sadržaju Programa, i biće nositelji njegove implementacije u svojim školama. 08. decembra 2017. godine, šezdeset polaznika uspješno je završilo obuke.

Nakon uspješnog pilotiranja Programa u devet osnovnih i tri srednje škole tokom školske 2016/2017 godine, pripremna faza primjene Programa biće realizovana u svim školama u Kantonu Sarajevo u školskoj 2017/2018 godini. Programa prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika se realizuje u okviru projekta „Pravda za svako dijete“, podržanog od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Vlade Švicarske i UNICEF-a, a u saradnji sa nadležnim ministarstvima, institucijama i agencijama, kao i organizacijama civilnog društva.


Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika

U Sarajevu je 04. decembra 2017. godine u hotelu “Hills” na Ilidži održana je prva edukacija za primjenu Matrice za rano prepoznavanje indikatora rizika od društveno neprihvatljivog ponašanja učenika pod nazivom „Program prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika”. Edukacija je održana za predstavnike petnaest osnovnih i četrnaest srednjih škola iz Kantona Sarajevo. U narednom periodu planirane su edukacije i za sve preostale osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo.
Programa prepoznavanja i zaštite djece od faktora rizika se realizuje u okviru projekta „Pravda za svako dijete“, podržanog od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Vlade Švicarske i UNICEF-a, a u saradnji sa nadležnim ministarstvima, institucijama i agencijama, kao i organizacijama civilnog društva.
Navedeni program provodi Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, a stručnu podršku u pilot fazi primjene Programa će pružiti Centar za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC) iz Sarajeva.


Konkurs / natječaj za Novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji pristupa pravdi za svako dijete u BiH

Svako dijete je važno“ i „Svi smo odgovorni“, slogani su projekta „Pravda za svako dijete“ koji provodi UNICEF. U okviru ovog projekta dodjeljuje se godišnja nagrada za novinarski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta. Ovu nagradu tradicionalno dodjeljuje UNICEF, od ove godine i kao dio UN porodice, nastavljajući tako promovirati Ciljeve održivog razvoja.

United Nations in BiH, 21. studenoga 2017.

Ujedinjene nacije u BiH objavljuju konkurs za novinarski doprinos informisanju o Ciljevima održivog razvoja u BiH i njihovoj promociji, koji je otvoren za sve novinare/novinarke čiji su radovi objavljeni u bh. medijima ili putem Internet kanala tokom perioda od 01. januara 2017. godine do 31. decembra 2017. godine. Prijavljeni radovi moraju biti dostupni putem interneta, ili dostavljeni skenirani ili na odgovarajućem elektronskom mediju radi lakšeg uvida stručnog žirija.

Nagrade i priznanja će biti dodijeljene za novinarski doprinos u štampi, kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju, televiziji i online medijima.

Glavna tema konkursa/natječaja

U skladu sa opštim načelima Ciljeva održivog razvoja, prijavljeni radovi se trebaju baviti sljedećim temama: promocijom inkluzije, nediskriminacije, nenasilja, poštivanjem različitosti, očuvanjem okoliša i sprečavanjem klimatskih promjena.

Svaki novinarski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti autor/autorka lično, imenovani predstavnik/predstavnica medija ili treća strana (uz saglasnost autora/autorke i/ili medijske kuće).

Pod teme

  1. Novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprečavanja diskriminacije „Dijalog za budućnost“,

  2. Novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji pristupa pravdi za svako dijete u BiH,

  3. Novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava i interesa prisilno raseljenih osoba u BiH, povratnika, izbjeglica, migranata, tražitelja azila, te ljudi bez državljanstva,

  4. Novinarski doprinos prevenciji i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja,

  5. Novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji održivog razvoja fokusiranog na „čist zrak za sve“.

Kriteriji za ocjenjivanje

Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima:

  • Izbor teme i povezanost sa Ciljevima održivog razvoja;

  • Način prezentiranja činjenica i podataka (odabir novinarskog ugla i korištenje utemeljenih činjenica i više izvora);

  • Analitički pristup;

  • Spisateljski stil (za novine i web priloge/priče) / audiovizuelna prezentacija za radio i TV priloge/priče;

  • Procjena pozitivnog efekta na publiku u smislu promovisanja Ciljeva održivog razvoja generalno, kao i specifične teme;

  • Korištenje rodno osjetljivog jezika;

  • Poštivanje principa i etičkih normi izvještavanja,

  • Autor/autorka svojim radom promoviše vrijednosti koje su u skladu sa vrijednostima i stavovima Ujedinjenih nacija.

Žiri

Šestočlani žiri sastavljen od iskusnih novinara/novinarki, ranijih dobitnika/dobitnica novinarskih priznanja ili nagrada na konkursima koje su provodile UN agencije, te predstavnika/predstavnica agencija UN-a u BiH koji su stručnjaci/stručnjakinje iz oblasti inkluzije, zaštite okoliša, povratka i borbe protiv klimatskih promjena, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji čiji će datum biti naknadno podijeljen.

Kategorije priznanja:

  • najbolji novinski tekst – štampani mediji

U konkurenciju ulaze originalni autorski tekstovi dužine najmanje dvije novinarske kartice, različitih žanrovskih formi – izvještaji, reportaže i istraživački formati, komentari (osvrti, kolumne, kritike, zapažanja…) koji su objavljeni u štampanim medijima.

  • najbolji novinski tekst – web

U konkurenciju ulaze autorski tekstovi objavljeni isključivo putem online platformi (web stranice, news portali, blog), uključujući i razne multimedijalne formate. Ukoliko je riječ o nekom multimedijalnom sadržaju koji zahtijeva obrazloženje, ono se šalje e-mailom zajedno sa prijavom. Rad neće moći učestvovati u ovoj kategoriji ako je u istoj formi objavljen u nekom drugom mediju.

  • najbolji video prilog/priča

U konkurenciju ulaze dokumentarni i/ili informativni prilozi i priče trajanja od 1 do 5 minuta. Nije nužno da su prilozi objavljeni u informativnim emisijima, ali je neophodno da su informativnog karaktera, odnosno da spadaju u formu TV priloga ili online video formata koji sadrži kombinaciju off-a novinara i audiovizuelnih izjava.

  • najbolji radio prilog/priča

U konkurenciju ulaze dokumentarni i/ili informativni audio prilozi i priče trajanja od 1 do 5 minuta.

Posebni uslovi:

Po jedno priznanje će biti dodijeljeno za svaku od kategorija.

Organizator konkursa/natječaja zadržava pravo da ne dodijeli priznanje u nekoj od kategorija, ukoliko se za tu kategoriju ne prijavi dovoljan broj radova ili prijavljeni radovi ne budu odgovarajućeg kvaliteta.

Ukoliko se u okviru neke kategorije prijavi manje od tri rada, oni će biti pridruženi radovima u kategoriji koja je medijski najbliža onoj u kojoj su konkurisali i imaće ravnopravan status za dobijanje priznanje.

Slanje aplikacije za učestvovanje u konkursu / natječaju.

Aplikacija se sastoji od podataka o autoru i web-linka na objavljeni članak odnosno prilog/priču. Aplikaciju dostaviti u formi elektronske poruke na adresu registry.ba@undp.org sa naznakom „Za novinarski konkurs/natječaj“.

Potrebno je naglasiti ukoliko je objavljeni članak/prilog/priča produciran u okviru određene kampanje ili inicijative, ili je ko-produciran od strane eksternih partnera/donatora.

Samo autori/autorke radova koji uđu u najuži izbor za dodjelu priznanja će biti direktno informisani.

Konkurs je otvoren od dana objave do 31. decembra 2017. godine, a rok za dostavu prijava je 31. 12. 2017. godine u 23:59 sati.

Autorska prava:

Agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini će poštovati prava autora/autorki, uz zadržavanje prava korištenja (publikovanja/emitovanja) dostavljenih radova. Pri svakoj distribuciji radova, agencije UN-a će naglasiti ime autora/autorke i medijske kuće.

Konkurs možete preuzeti i u .pdf formatu na ovom link-u.